Dijelom prirodna, a dijelom tvorevina čovjekovih ruku, nalazi se u udaljenoj i planinskoj oblasti Kornvola. U Ljubavnu pećinu ulazi se kroz okrugli tunel prosječen u glatkoj, snježnobijeloj stijeni u koju svjetlo dopire kroz tri mala prozora visoko na zidovima. Visoka, nadsvođena tavanica prerađena je u lijepo oblikovanu kupolu. Na potpornom stubu posjetilac može vidjeti krunu ukrašenu zlatom i dragim kamenjem. Pod ove pećine je od mermera, zelenog poput trave. U središtu pećine stoji uzdignuti krevet istesan od jednog komada kristala, a natpis na njemu kaže da je ova pećina posvećena boginji ljubavi. Vrata su od bronze, pričvršćena sa dvije velike šipke, jedne od kedra a druge od slonovače. One se mogu otvoriti samo iznutra.
Iako je graditelj koji je preuređivao ovu prirodnu pećinu u njen sadašnji oblik ostao nepoznat, značenja njenog oblika protumačili su istoričari. Pećina je okrugla da bi simbolizovala jednostavnost ljubavi – u njoj nema ni uglova ni ćoškova u kojima bi mogli da vrebaju lukavost ili nevjernost. Njena širina nagovještava moć ljubavi, a njena visina težnju ljubavi ka vrlini koju simbolizuje potporni stub. Bijeli zidovi i zeleni pod predstavljaju cjelovitost i postojanost, dok providnost kristalnog kreveta izražava jasnoću ljubavi. Vrata se ne mogu otvoriti spolja, jer istinska ljubav zna da se na vrata ljubavi ne smije navaljivati. Konačno, tri prozora simbolizuju vrline ljubavnika: dobrotu, poniznost i ponašanje.
Dvoje slavnih posjetilaca Ljubavne pećine bili su Tristan i Izolda, koji su ovdje boravili pošto su protjerani sa dvora kraljevine Kornvol od strane ljubomornog Izoldinog muža Marka.
Izvor:
Gotfrid fon Štrazburg: Tristan, XIII vijek n.e.
