Jasan Pogled
AUTOR: ALEKSANDAR ROKNIĆ Teško je bilo uglaviti se u prenatrpanu agendu profesorke Renate Salecl, istraživačice na Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani i profesorke na Birkbek koledžu u Londonu. Kao novinaru bilo mi je jako stalo do toga da uradim intervju sa autorkom knjige “Tiranija izbora”, izvrsne studije […]
Piše: Miljenko Jergović O čemu govorimo kad govorimo o Grčkoj? O “narodu patoloških lijenčina”, kako Grke naziva njemački jurišni tabloid Bild, o “urbaniziranim čobanima koje treba naučiti pameti” i “Srbima koji ne govore srpski”, kako ih, još maštovitije, nazivaju anonimni komentatori po najuglednijim hrvatskim informativnim portalima, ili su Grci neradnici […]
jedanaesti nastavak Piše: Grejl Markes ZBOG TOGA Zbog toga što dvojica ili trojica ili desetorica nisu mogla da artikulišu ništa što je prevazilazilo pesme i tekstove (od kojih su svi, u početku, vađeni iz nekog singla ili intervujua Sex Pistolsa, sve je sada bilo stvar ružnoće, zla, greške, gađenja, represije, […]
44 Poput zvijeri izgubljene u prirodnim ljepotama, nigdje ne nalaziš mir. Ponor koji se otvara između duše i osjetila izjednačuje sudbinu i kaznu. Svaka te žudnja muči. U apsolutnu ništavilu oko bi stvorilo livade, uho zvukove, nos mirise, dodir užitke, jer želje kuju svijet koji um neprestano opovrgava. Duša kaže […]
Piše: Nicholas Murrey Biografija III dio U svojim tridesetima, Kafka je napisao poznato Pismo ocu (Brief an den Vater), bijesni pamflet kojim optužuje oca za ravnodušnost, svaljujući na njega odgovornost za vlastitu nemoć da se nosi sa životom. Pismo ćemo poslije podrobnije razmotriti, no sada možemo ustvrditi da bi njegove […]
U čekaonici Nato pakta, počela je budućnost koju su nam namijenili dušebrižnici. U mračnoj čekaonici, pod čkiljavim neonskim osvjetljenjem pod kojim se ne vide lica, već samo siluete nečega što bi moglo biti nešto. Ne raspoznaju se lica, nijesu im važna. Slute se obezličeni koji kreiraju budućnost koja je već […]
Ortega i Gaset i dehumanizacija umetnosti Dokaz za dehumanizaciju umetnosti leži, za Ortegu i Gaseta, u razlazu između umetnika i publike. Nije mi poznato iz kog razloga španskom filozofu nije palo na um da bi stvari mogle stajati baš obrnuto: da je možda publika ta koja je dehumanizovana. Možda […]
Borislav Pekić, dobitnik Njegoševe nagrade: U tuđini je usamljenost prirodno stanje (1987) Intervju iz 1987. godine Poznati beogradski pisac Borislav Pekić, koji najveći dio godine provodi u Londonu, nedavno je primio još jedno značajno priznanje – “Njegoševu nagradu”. To izuzetno priznanje dodijeljeno mu je za roman Zlatno runo kojim je […]
UZ POEMU „STRAŽILOVO“ Uoči leta godine 1921, dok pokušava da polaže ispite na Sorboni (profesor joj daje prevod jednog opisa, na francuski, sa srpskog, tkačke radionice), ona koja mi je danas žena kaže mi: Ako zbilja mislim da živim pesničkim životom, da odemo iz Pariza, nekud u Bretanju, […]
Ronald Harvud: Istorija pozorišta – drugi dio Tvorci magije – 2 Igra je mogla da istraži i izrazi ono što leži izvan čovekove svakodnevne svesti još davno pre no što je postojao verbalni vokabular za istraživanje moćnih sila koje su delovale kako unutar tako i van njega. Ako je […]