Leave Her to Heaven, igrani, romantična drama, SAD, 1945
REŽIJA: John M. Stahl
Dok poslije odslužene dvogodišnje kazne izlazi iz zatvora, markantni novinar Richard Harland se na putu kući prisjeća prošlosti. Jednog se dana vozeći vlakom, Richard je prije nekoliko godina upoznao privlačnu i otmjenu Ellen Brent, mladu ženu koja se u njega zaljubila na prvi pogled. No Richard tada nije znao da je Ellen privukao isključivo zbog svoje sličnosti s njezinim pokojnim ocem, s kojim je ona bila opsesivno povezana. To je išlo čak dotle da je Ellen očev pepeo nakon njegove smrti rasula krajem neobuzdano jašući na konju. Iako je u vrijeme upoznavanja Richarda bila zaručena za ambicioznog političara Russella Quintona, Ellen je odlučno prekinula njihove zaruke te pričom o velikoj žalosti za pokojnim ocem Richarda privoljela na ženidbu. No ubrzo poslije vjenčanja počele su se manifestirati njezine ljubomora i posesivnost, zbog kojih se ona vrlo grubo odnosila prema svakome u Richardovu društvu. Među ostalima, tu su bili i njegov mlađi brat, invalid Danny, te njezina posvojena sestra Ruth, za koju je Ellen posumnjala da je Richardova ljubavnica.
Godine 1946. od četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najbolju glavnu žensku ulogu (Gene Tierney), ovjenčana Akademijinom statuom za najuspjeliju fotografiju četverostrukog oskarovca Leona Shamroyja (Kleopatra, Planet majmuna), izvrsna melodrama uglednog Johna M. Stahla (Besmrtni narednik, Veličanstvena opsesija) izuzetno je uspjela adaptacija istoimenog romana američkog književnika Bena Amesa Williamsa. Scenarij filma naslovljenog citatom iz Shakespeareova Hamleta potpisuje cijenjeni Jo Swerling (Hitchcockov Čamac za spašavanje, Divan život), za predložak remek-djela Ponos Yankeeja Sama Wooda nominiran za Oscara. Jedan od 36 suutemeljitelja američke Akademije filmskih umjetnosti i znanosti, John Michael Stahl je najpoznatiji kao redatelj za tri Oscara nominirane melodrame Imitacija života iz 1934. i žanrovski srodne te podjednako uspjele Veličanstvene opsesije iz 1935. godine, filmova čije će sjajne prepravke dva desetljeća kasnije snimiti Douglas Sirk. Ovaj njegov film provokativno je i pomalo apsurdno ostvarenje narativno razdijeljeno na poglavlja, koje melodramski okvir spretno nadograđuje elementima sapunice te imponira sugestivnom i atmosferičnom režijom, suptilnim psihološkim nijansiranjem likova i elaboriranjem njihovih međuodnosa, impresivnom fotografijom i odličnom glazbom čak deveterostrukog oskarovca Alfreda Newmana (Pjesma Bernadette, Kralj i ja). U glavnoj ulozi nastupa sjajna i za Oscara zasluženo nominirana Gene Tierney (Nebo može čekati, Laura), a pored pouzdanog Cornela Wildea (Pjesma za sjećanje, Najveća predstava na Zemlji) njezini su partneri ikona horora Vincent Price (Maska crvene smrti, Edward Škaroruki) i darovita Jeanne Crain (Pismo trima ženama, Pinky Elie Kazana i nepotpisanog Johna Forda).
https://kinotuskanac.hr/movie/prepusti-je-nebu
STAHL, John M., am. redatelj, producent i glumac (New York, 21. I 1886 — Hollywood, 12. I 1950). Sa 14 godina napušta školu i pridružuje se kaz. trupi u kojoj glumi, kasnije i režira. Na filmu debitira 1913. kao glumac, a 1914. kao redatelj kratkometr. filmova (malo je sačuvanih). Prvi cjelovečernji film režira 1918 (do povlačenja 1949. snimio je 41); 1920-26. radi za kompaniju First National, 1926/27. za MGM, a 1928-30. za vlastitu Tiffany-Stahl Productions. Poč. 30-ih godina (kada radi uglavnom za Univerzal /40-ih za 20th Century-Fox/) realizira djela najprije procijenjena kao tipični »ženski filmovi«, kasnije kao temeljna za žanr melodrame. Prvo je Pokrajnja ulica (Back Street, 1932) o ljubavnici trg. putnika (I. Dunne), žrtvi predodžbi o »američkom snu«, zapažen i po atraktivnoj fotografiji W. H. Danielsa, a posebno zanimljiv jer gotovo i nema glazb. pratnje (1941. remake snima R. Stevenson, a 1961. D. Miller). Slijede novi uspjesi filmovima koji će biti još poznatiji u novim verzijama D. Sirka (1959. odn. 1954): Imitacija života (Imitation of Life, 1934, nominacija za Oscar za najbolji film) sa C. Colbert, koji je zainteresirao sociologe kao jedan od prvih proživljenijih — iako sentimentaliziranih — film. prikaza crnačkog pitanja, i Veličanstvena opsesija (Magnificent Obsession, 1935) sa I. Dunne i R. Taylorom. Iz toga razdoblja ističu se još Samo jučer (Only Yesterday, 1933) i Kad dođe sutrašnji dan (When Tomorrow Comes, 1939), a 40-ih godina Ključevi kraljevstva (Keys of the Kingdom, 1944), o požrtvovnomu svećeniku (G. Peck) u Kini, i Prepusti je nebu (Leave Her to Heaven, 1945), o samoživoj i ljubomornoj ženi (G. Tierney) koja samoubojstvom unesrećuje sve oko sebe. Njegov opus u novijim valorizacijama sve više dobiva na cijeni.
Ostali važniji filmovi: Ljubavnici? (Lovers?, 1926); Dosljedno nečasno (Strictly Dishonorable, 1931); Parnell (1937); Besmrtni narednik (The Immortal Sergeant, 1943); Sakrament braka (Holy Matrimony, 1943); Lisice Harrowa (The Foxes of Harrow, 1947); Zidovi Jerihona (The Walls of Jericho, 1948); Otac je bio bek (Father Was a Fullback, 1949).
