Jasan Pogled
1854. Dne 2. ožujka. Nakon četiri godine provedene na robiji, Dostojevski je uključen u Sedmi sibirski graničarski bataljon koji se nalazio u Semipalatinsku. Ožujak. Dostojevski je proveden pješice do Semipalatinska i upisan u prvu četu bataljona. Proljeće. Čita novija književna djela i oduševljava se Lovčevim zapisima i prvim Turgenjevljevim romanima. […]
1850. Dne 9. siječnja.[60] Osuđenici su dopremljeni u Tobolsk i prihvaćeni »po naredbi о zatočenicima«. Zatvoreni su u etapnu stanicu, predstavljeni upravi i pretreseni (oduzeli su im novce). Dne 10. siječnja. General-gubernator Zapadnog Sibira određuje kako da se Dostojevski i Durov otpreme iz Tobolska u Omsk: »Postupati bez ikakve milosti, […]
1849. Na početku godine. Dostojevski je pod utjecajem petraševca Spešneva. Sprijateljuje se s jednim od aktivnih članova društva Petraševskoga, P. N. Filipovom,[55] о kojem uskoro piše u svom iskazu istražnoj komisiji: to je »još sasvim mlad čovjek, žustar i vrlo neiskusan… Ali ima mnogo vrlo lijepih osobina zbog kojih sam […]
1847. Siječanj. Roman u devet pisama izlazi u prvom broju »Suvremenika«. Siječanj — travanj. Dostojevski se porječkao s Bjelinskim »oko shvaćanja literature i oko težnje literature«, što je uskoro preraslo u »formalnu zavadu« (iz iskaza Dostojevskog istražnoj komisiji). Dne 19. veljače. Bjelinski piše I. S. Turgenjevu: »Dopisivanje varalica kod Dostojevskoga […]
1844. Na početku godine. Piše M. M. Dostojevskom о zajedničkom prevođenju Mathilde Eugènea Suea i javlja mu da je za blagdana završio prijevod Balzacove Eugénie Grandet. Veljača. Dostojevski se odriče nasljednih prava na zemlju i seljake za neznatnu, jednokratno isplaćenu svotu. Prva polovica godine. Dostojevski prevodi roman George Sandove Posljednja […]
Svibanj. Starija braća odlaze u Petrograd da stupe u Inženjerijsku školu. Zgoda s kurirom na jednoj poštanskoj stanici. »Dotle je pred poštansku stanicu stigla svježa, zamijenjena trojka brzih konja, a kočijaš, momak od svojih dvadeset godina, u crvenoj košulji, držeći preko ruke surinu, skoči na svoje sjedalo. Začas izjuri i […]
1821. dne 30. listopada. Rodio se drugi sin — Fjodor — u desnom krilu Marijine bolnice. Obitelj se seli u lijevo krilo Marijine bolnice (sada Muzej Dostojevskoga). »Stan u kojem je stanovao otac… bio je… u prizemlju… Naš otac, koji je u to vrijeme imao već svoju obitelj i 4 […]
XVI i XVII stoljeće U različnim dokumentima u vezi s jugozapadnom Rusijom spominju se predstavnici roda Dostojevskih kao branioci ruske nacionalnosti u borbi protiv katoličanstva i poljske kulture (Arhiv jugozapadne Rusije, dio VI, svezak I, str. 71, 73, 74, itd.). XVII stoljeće U Litvi, u Minskoj pokrajini, na području Pinskih […]
Kad se potkraj godine 1859. Dostojevski napokon vratio iz progonstva u Petrograd, nakon deset godina provedenih što na robiji, što u vojsci u Sibiru, bio je i te kako željan da potvrdi ugled darovita književnika koji je stekao svojim prvim djelima, napose prvencem Bijednim ljudima. U međuvremenu su mu izišle […]
Pošto su mu 1864. umrli prva žena Marja Dimitrijevna i voljeni brat Mihail, Dostojevski se našao u teškom materijalnom, duhovnom i zdravstvenom položaju. Neko mu je vrijeme ozbiljno prijetila opasnost od dužničkih uza, uglavnom zbog dugova pokojnog brata koji je izdavao časopis »Epoha«. Gotovo je sav honorar od romana Zločin […]