I vitelloni, igrani, humorna drama, Italija, Francuska, 1953
REŽIJA: Federico Fellini
ULOGE:
Franco
Interlenghi (Moraldo Rubini),
Alberto Sordi (Alberto),
Franco
Fabrizi (Fausto Moretti),
Leopoldo Trieste (Leopoldo
Vannucci),
Riccardo Fellini (Riccardo),
Leonora Ruffo
(Sandra Rubini)
SCENARIJ:
Federico
Fellini,
Ennio Flaiano,
Tullio Pinelli
FOTOGRAFIJA:
Carlo
Carlini,
Otello Martelli,
Luciano Trasatti
GLAZBA:
Nino
Rota
MONTAŽA:
Rolando
Benedetti
SADRŽAJ:
U malom talijanskom provincijskom gradu na obali Jadrana petorica lakomislenih i neodgovornih prijatelja posljednje dane ljeta provode u gubljenju vremena, igranju biljara i pokušajima osvajanja djevojaka. Kad jedan od njih, nepopravljivi lovac na suknje Fausto Moretti, privlačnu Sandru Rubini, upravo izabranu Miss sirenu za 1953. godinu i sestru drugog mladića iz njihova društva, najmlađeg ´dangube´ Moralda Rubinija, neplanirano ostavi u drugom stanju, pod pritiskom uglednog Faustova oca Francesca bit će organizirano brzo vjenčanje dvoje mladih. Istodobno, Moraldo razmišlja o vlastitoj egzistenciji, ponajviše o tome da pobjegne u veliki grad, a Riccardo iskazuje nerealne ambicije da svoj baritom iskoristi za ostvarivanje pjevačke i glumačke karijere. Tu je i sanjar Alberto, plah i nesiguran momak koji nema nikakvih životnih planova te kojeg uzdržavaju majka i energična sestra Olga, no koji je nezadovoljan zbog Olgine tajne veze s oženjenim Leopoldom. Puno toga će se promijeniti kad se zanemarena Sandra jednog dana s djetetom vrati ocu te kad Moraldo odluči napustiti društvo i otići u Rim.
Godine 1953. na festivalu u Veneciji nagrađena Srebrnim lavom te pet godina kasnije nominirana za Oscara u kategoriji najboljeg izvornog scenarija, koji su zajedno s redateljem napisali Ennio Flaiano i Tullio Pinelli (Cesta, Cabirijine noći, Probisvijet, Slatki život, Osam i pol), humorna egzistencijalna drama Federica Fellinija prijelomno je ostvarenje u karijeri Alberta Sordija (Junak našeg doba i Veliki rat Marija Monicellija, Udovac i Težak život Dina Risija), jednog od najpopularnijih komičara i glumačkih zvijezda u poslijeratnoj Italiji. Djelom koje je velikim dijelom nadahnuto njegovim odrastanjem i životnim iskustvom, Fellini je ostvario svoj prvi međunarodni uspjeh te stekao titulu jednog od najpoznatijih talijanskih filmaša, a riječ je o filmu u kojem se on bavi prepletanjem zbilje s maštom i nadanjima likova. Također, posrijedi je naslov kojim se Fellini počeo odmicati od dotad dominantnog neorealizma, premda je socijalni kontekst i dalje ostao izuzetno bitan i određujući, prilagođavajući se kulturnim i ekonomskim mijenama kroz koje je na valu gospodarskog procvata prolazilo tadašnje talijansko društvo. U glumačkoj postavi filma koji je desetljećima nadahnjivao filmaše, među ostalim i Georgea Lucasa na snimanje Američkih grafita dvadeset godina kasnije, su i Franco Interlenghi (Čistači cipela, Bosonoga kontesa) i Franco Fabrizi (Cabirijine noći, Ginger i Fred), a sjajnu glazbu skladao je Nino Rota.