Ja ne pripadam nigdje
I ne znam plesati kolo
Na svadbi sam jednom skoro slomila nogu u štiklama na petu višu od mog ega
Ali zaigra mi svaki moj seljački gen kada netko zapjeva Djevojku sa čardaš nogama
Ja ne znam matematiku
Uvijek kada sam zbrajala dobila sam minus
Ali i dalje sanjam nepremostivo
Ja ne plešem nikad, ali znam piti
Ja kad pijem uvijek pijem iz dvije čaše
Jednu za život
Drugu za mrtve
I ništavilo u meni
Ja kada stvarno pijem
Pijem štrukani pelin
Da limun ubije svu gorčinu
Života
Ja sam mirna tek kada vidim da su se računi ispod pepeljare skupili u knjigu
I dok preko neželjene stolice gledam rezove na koži dok se smije neki bubnjar
Ja mrzim laž, a stalno ti kažem da sam dobro
Ja ne vjerujem nikome, a stalno tražim vjeru
Ja kada te zagrlim
Zagrlio te svemir
Bojana Guberac
