Missing, igrani, 1982
REŽIJA: Costa-Gavras
ULOGE:
Jack
Lemmon (Ed Horman),
Sissy Spacek (Beth Horman),
Melanie
Mayron (Terry Simon),
John Shea (Charles ‘Charlie’
Horman),
Charles Cioffi (kapetan Ray Tower)
SCENARIJ:
Costa-Gavras,
John
Nichols,
Donald Stewart (prema istoimenoj knjizi Thomasa
Hausera)
FOTOGRAFIJA:
Ricardo
Aronovich
SADRŽAJ:
Film
je inspiriran pričom o Charlesu Hormanu, američkom novinaru koji je
nestao tijekom krvavog puča generala Pinocheta u Čileu 1973.
godine. Njegov otac i supruga putuju u Latinsku Ameriku da bi ga
pronašli, no umjesto susretljivosti, suočit će se sa zidom šutnje
i vrlo vjerojatnim zataškavanjem…
https://kinotuskanac.hr/movie/nestao
Nestali (Missing, 1982), SAD, boja, 122 min, PolyGram/Universal, r.: Costa-Gavras, sc.: Costa-Gavras, Donald Stewart, prema knjizi Thomasa Hausera, df.: Ricard Aronovich, glazba: Vangelis, ul.: Jack Lemmon (Ed Horman), Sisy Spacek (Beth Horman), John Shea (Charles Horman), Melanie Mayron (Terry Simon), Charles Cioffi (Ray Tower), David Clennon (Phil Putnam), Richard Venture (ambasador), Richard Bradford.
Charles i njegova supruga Beth Horman liberalni su Amerikanci koji žive u jednoj latinoameričkoj zemlji. Nakon vojnog udara Charlesa uhite i odvedu u nepoznatom pravcu. Beth uzaludno moli kod američkog diplomatskog osoblja da ga locira te naposljetku iz SAD-a stiže Charlesov otac Ed. Isprva se konzervativni Ed i liberalna Beth nimalo ne slažu, ali se ubrzo on počne priklanjati njezinoj verziji događaja.
Redateljev prvi američki film temelji se na stvarnim iskustvima Eda Hormana u Čileu nakon državnog udara 1973., iako film na Čile samo aludira, dok mjesto radnje ostaje neimenovano. Vješto kombinirajući strukture detekcije i političkog trilera, film se usredotočuje na niz protagonistovih neuspjeha da sazna istinu o sinovoj sudbini. Pritom se on razvija od umjereno konzervativnog Amerikanca uvjerenog u moralnost i dobre namjere američkih predstavnika do rezigniranog svjedoka njihova udjela u puču, što analizu mehanizama američkog djelovanja u Trećem svijetu (potpora antidemokratskim snagama) čini iznimno efektnom – retorički su najnaglašenije scene njegovih verbalnih sukoba s američkim diplomatima, a vizualno najdojmljiviji prizori šetnje hodnicima punim trupala. Istodobno, ovaj film, koji je nagrađen Zlatnom palmom u Cannesu i Oscarom za najbolji scenarij prema književnom djelu, političke motive nadopunjuje i suptilnom tematizacijom međunaraštajnih odnosa pa Edovo zbližavanje s Beth djeluje i kao metafora njegova konačnog razumijevanja sina.
B. Kragić