Ruski igrani film snimljen 2003. godine u režiji Andreja Zvjaginceva, kome je to predstavljao redateljski debi. Po žanru je drama, a radnja prikazuje kako dva dječaka iznenadi povratak oca koji je bio odsutan nakon dvanaest godina, i koji ih vodi na izlet na udaljeni otok gdje će biti izloženi svakojakim […]
Skorašnji članci
Džefri Viks – Protiv prirode: ogledi o društvenom konstruisanju identiteta [Karpos – Alografije]
Verovanje u nepromenjivu i večnu suštinu identiteta, na koje kultura i istorija ne ostavljaju traga, bilo da je reč o nacionalnim ili rodnim identitetima, ili identitetima društvenih pojava i institucija (“demokratija“, “kapitalizam“, “crkva“ itd.) najpre su napustili savremeni istoričari i sociolozi, videći u tome običnu metafizičku fiksaciju koja nema potvrdu […]
Mučeništvo čoveka
Godine 1871. putopisac i antropolog W. Winwood Reade (1838–1875) bio je inspiriran svojom prepiskom s Darwinom da svoje usko etnološko istraživanje o zapadnoafričkim plemenima pretvori u najširu istoriju koju se može zamisliti, onu koja će pokazati Darwinov veliki princip prirodne selekcije u delo kroz evolucijsku istoriju čovečanstva, sežući do nastanka […]
Elementi beatničke poetike u djelima južnoslovenskih autora [Tema: Bitnici]
Beatničko književno stvaralaštvo i njihove fizičke akcije u svojoj suštini odgovor su rastućoj globalizaciji, hegemoniji Sjedinjenih Američkih Država, političkom i društvenom konformizmu, etničkim, seksualnim i klasnim nejednakostima, posebice konzumerizmu i medijskom ludilu. Istovremeno, kreativnošću su odgovarali na spoznaje o kulturnoj raznolikosti kojima su svjedočili na svojim putovanjima i susretima s […]
Antologija Humana – Razgovori čoveka sitog života [Tema: Hamvaš]
U našoj kulturi dobro poznati i veoma popularni mađarski pisac, esejista i mislilac Bela Hamvaš načinio je veoma smeo i ambiciozni poduhvat – izdvojio je iz celokupne duhovne istorije covecanstva ona, po njegovom mišljenju, najznačajnija pisana dela (zapravo, njihove odlomke) i od njih sastavio zbornik najumnijih mislilaca ljudske istorije, od […]
Valerija i nedelja čuda – Valerie a týden divů [Filmsko blago]
Čehoslovački dugometražni igrani film iz 1970. Režirao ga je i scenario napisao Jaromil Jireš, na osnovu istoimenog romana Vitjeslava Nezvala. Formalno zasnovan na logici sna, u filmu se ne poštuje načelo uzročnosti i posledičnosti, već je gledaocu predočen nadrealistički zaplet, u čijem je centru trinaestogodišnja Valerija i njeno buđenje seksualnosti. […]
Blez Sandrar – Zlato [Gradac – Alef 135]
Istinita priča o generalu Johanu Augustu Suteru U istorijskoj priči Bleza Sandrara, Johan Avgust Suter napušta ženu i četvoro dece i ukrcava se na brod koji plovi za Ameriku. Nakon nekog vremena provedenog tamo, i dosta finansijskih poteškoća, postaće prvi američki multimilioner, no njegove nevolje počinju otkrivanjem zlata. Splet okolnosti […]
Mala moja – A kad ja zagrmim!
A kad ja zagrmim!Čuje se odavde do Nikšića.A ako ima neka gugutka na visokoj grani,polomi se grana, gugutka padne.Razlete se crijepovi sa krovova najdaljih kuća.Svaki listak na onoj japanskoj trešnji stravom zatreperi.Čašice i tanjirići u kuhinjici zacvokoću.Da ne govorim o mrtvacima.Ruža stablašica se poguri kao bakica.Riknem, kao Zevs.Treba mi moj […]
Kraj slepe podrške studentima, početak dijaloga
Svesni oni toga ili ne, studenti su praktično već pobedili u prvoj (možda i ključnoj) fazi borbe za promene i za pravnu državu. Uspeli su ono što nije uspeo niko na javnoj sceni Srbije u poslednjih 13 godina – na pametan način, mirno i dostojanstveno, oni su bukvalno podigli i […]
Wim Wenders – Maestro vizuelne poetike
Wilhelm Ernst Wenders (rođen 14. avgusta 1945. u Dizeldorfu, Nemačka), filmski je režiser, fotograf i producent. Rođen samo nekoliko meseci nakon završetka Drugog svetskog rata, Wim Wenders je proizvod posleratne (Zapadne) Nemačke. Jedan od formativnih elemenata Wendersove mladosti bila je opsesija uglavnom američkom (ali i britanskom) pop kulturom stripa, flipera […]

