Jasan Pogled
1849. Na početku godine. Dostojevski je pod utjecajem petraševca Spešneva. Sprijateljuje se s jednim od aktivnih članova društva Petraševskoga, P. N. Filipovom,[55] о kojem uskoro piše u svom iskazu istražnoj komisiji: to je »još sasvim mlad čovjek, žustar i vrlo neiskusan… Ali ima mnogo vrlo lijepih osobina zbog kojih sam […]
Gost 75. epizode dokumentarne serije „Film i književnost“ u sklopu programske celine „Razgovori u Kući scenarija“ Narodne biblioteke „Dr Dušan Radić“ je Petar Janjatović, muzički novinar, rok kritičar i enciklopedista. Predstavljanje petog dopunjenog i proširenog izdanja „ Eks Ju rok enciklopedije: 1960 – 2023.“ Petra Janjatovića, omiljeni filmovi i knjige […]
Rembo – Prosjačko detinjstvo Da bismo razumeli Remboa, čitajmo njegovo delo, nastojmo da odvojimo njegov glas od tolikih glasova koji su se s njim slili. Nikuda nećemo dospeti tražeći daleko, tražeći kod drugih ono što nam je sam Rembo rekao. Malo je pisaca koji su tako žarko kao on želeli […]
(Dragomir Kostić, Svet Franca Kafke, Akademska knjiga, Novi Sad, 2018, 310 str.) Dragomir Kostić (1954) svoje dugogodišnje pasionirano i naučno čitanje dela nemačkog pisca Franca Kafke, krunisao je knjigom Svet Franca Kafke u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada. Ovo obimno naučno-esejističko delo profesora Kostića predstavlja svojevrstan uvod, tj. nezaobilaznu […]
Szabadgyalog, igrani, drama, Mađarska, 1981 REŽIJA: Béla Tarr ULOGE:András Szabó (András),Jolan Fodor (Kata),Imre Donko (Csotesz),Istvan Bolla (Balázs),Ferenc Jánossy (Festőmüvész) SCENARIJ:Béla Tarr FOTOGRAFIJA:Barna Mihók,Ferenc Pap GLAZBA:András Szabó MONTAŽA:Ágnes Hranitzky Sadržaj: U mađarskoj provinciji početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, 30-godišnji zgubidan András vrijeme provodi u besciljnim tumaranjima. On je boem koji na svijet […]
Povodom obeležavanja sto pedesete godišnjice rođenja Georga Zimela (1858–2008), jednog od najuticajnijih klasičnih sociologa, bez čijih ideja savremena sociologija ne bi imala svoj današnji identitet, u ovoj prigodnoj zbirci tekstova predstavljamo samo mali deo onih ključnih Zimelovih raznorodnih tema koje promišljaju često kontroverznu, složenu i metodološki neuhvatljivu društvenu stvarnost. Kako […]
1847. Siječanj. Roman u devet pisama izlazi u prvom broju »Suvremenika«. Siječanj — travanj. Dostojevski se porječkao s Bjelinskim »oko shvaćanja literature i oko težnje literature«, što je uskoro preraslo u »formalnu zavadu« (iz iskaza Dostojevskog istražnoj komisiji). Dne 19. veljače. Bjelinski piše I. S. Turgenjevu: »Dopisivanje varalica kod Dostojevskoga […]
Fantastika, kao znak dubine i snage duhovne kulture svakog naroda javlja se u književnosti, obogaćujući prirodne osobine književnog teksta kao alternativa na drugi i drugačiji svet čoveka. U središtu ovog drugog sveta jeste želja čovekovog duha da pređe preko svih metafizičkih granica i uspostavi model drugačijeg života. Nestvarna stvarnost toga […]
Pred čitaocima je novi dvobroj časopisa za književnost, umetnost i kulturu Buktinja, čiji je izdavač Krajinski književni klub iz Negotina, koji u svoјој skromnoj misiji nastavlja sa objavljivanjem savremenih stvaralaca u nas i iz regona. U svojim stalnim rubrikama, predstavlja dela sledećih autora. U rubrici Raskovnik, posvećenoj savremenoj poeziji nalaze […]
Vitold Gombrovič (Witold Marian Gombrowicz, 1904–1969), student prava na Univerzitetu u Varšavi, a zatim filozofije i ekonomije u Parizu, vremenom je postao jedan od najistaknutijih poljskih novelista i dramatičara. Neposredno pred izbijanje Drugog svetskog rata emigrirao je u Argentinu, gde je i proveo rat. Njegova dela su poznata po dubokim […]