Jasan Pogled
Jedno jutro već gotovo slijepi knjižničar ustvrdi da je nestala jedna od rijetkih knjiga, Aristotelov rukopis pronađen u Siriji, a za koji se odavno vjerovalo da je uništen, mnogi čak nisu vjerovali da je ikada postojao. Knjižničar se odmah obratio jednom od prisutnih, čuvenom detektivu Sherlocku Holmesu. Nakon zagonetnog nestanka […]
Engleski filozofi tradicionalno su neskloni kontinentalnim filozofskim “muljažama”. U satiričnom Rječniku popularnih besmislica muško-ženski filozofski par pokušava ismijati neke od najpoznatijih postmodernističkih zamisli i osoba Genij Apsurdna, staromodna, naivna ideja da pojedinci dolaze do briljantnih, izvornih ideja, što je očita glupost. Osim naravno kada su u pitanju Nietzsche, Freud, Derrida […]
Ponekad je svrstavaju u pisce „novog romana“, premda nije bila član te grupe, ni naročito bliska s onima koji su zastupali njihova teorijska stajališta (Sjeća li se itko tog književnog pokreta? Piše li danas tako bilo tko? A bio je to pravac koji je barem u Francuskoj odlučno utjecao na […]
Kuda su krenule trave sa Budnja, sa brda u Pivikakav ih nagon iz zemlje mrtve suncu vraća?Jesu li to vojnici, jesu li skojevci živi,jesu li trave moja sjajno izginula braća? Možda je onaj kopitnjak, onaj planinski cvijet,bio mlad vojnik, mlado klasje nekog zdravog žita.Ili je samo njegova krv krenula travama […]
“Apsolutan sluh” (u originalu: Mania) Šest priča i šest svetova današnje mašte koji žude da postanu akcija. Tako izgubljeni komad muzike u eteru postaje motiv za ubistvo bez ubice; kršenje smrti postaje dopustivo zahvaljujući ubedljivosti, zavodljivosti govora; u noveli objavljenoj na mreži, precizan i nemilosrdan prikaz borbe prsa u prsa […]
Ključna reč pri izučavanju Kafke u poslednje vreme je „pisanje“. Kritičari dekonstruktivisti tvrde da Kafkin primarni cilj nije bio stvaranje završenih dela, nego je pisanje, neprestano preoblikovanje života u Schrift (tekst ili rukopis) za njega bilo samo po sebi cilj i, ujedno, prava i jedina tema njegovih tekstova[1]. Takve tvrdnje ne bi […]
I Kad pod ovaj naslov stavljam dva njemačka pjesnika, dva pjesnika njemačkoga jezika, Gottfrieda Benna i Paula Celana, tada to nije doista nikakav izbor. Želimo li iz njemačke književnosti nakon Drugoga svjetskog rata izdvojiti imena koja su zbilja omogućila odslik nečega od temeljne duševne, duhovne i religijske situacije vremena, tada […]
Povijest književnosti ga pamti pod njegovim pseudonimom grof Lautrèamont. Napisao je samo jednu knjigu, Maldororova pjevanja. Poeziju nije dovršio. Njegovo djelo je znatno utjecalo na nadrealizam, bilo nadahnuće mnogim umjetnicima, a i danas njegovu knjigu punu drastičnih opisa i bizarnog humora neki rado čitaju. Rano je umro, za vrijeme opsade […]
“Mitologije ilustruju svu onu predivnu plodnost Bartovog neprekidnog interesovanja za smisao (ili, kako bi on to rekao, “značenje”) praktično svega što ga je okruživalo… Za Barta, ono što je zajedničko rečima i predmetima jeste strukturisana sposobnost da nešto saopštavaju: istovremeno, reči i predmeti, budući da su znakovi, uvek su varljivi […]
Najbolje pjesme nastale su za kišnih dana, najbolje priče kad se razvedri.Memoare pišem srijedom i petkom.Nedjeljom ćutim.Dok pecam čujem kako riječi klokoću, osjećam kako mi grickaju prste na nogama, mile nogavicama, kuckaju u sljepoočnicama.Ovo je mala ispovijest pisca smiješnog imena.Htio je da bude nesređen, plahovit, senilan, lud od mudrosti, jurodivac […]