Bježi, Konstanca! Zemlja je nesretno, hladno mjesto Gdje vlada beznačajna, Samoubilačka buka Bježi, moja vrela materice! Podrugljivci će te povući u požar I klavirski koncert pisan samo za tebe I vrt koji nosi tvoje ime Konstanca, moja krhka Djevojčice Romanse umiru, ostaju užasi Ne, […]
Skorašnji članci
Za institucionalno rušenje radosti nema opravdanja [Tema: Hamvaš]
Disertacija o državnoj administraciji (6) Prikaz jezika državne administracije ne bi bio potpun ako se ne pomene studija M. K. Eksetera, koju je podneo na kongresu za nauku o činovništvu, i koja je objavljena i u godišnjaku. Autor polazi od toga da je na području štampe radio označio novo razdoblje. […]
Zen i haiku poezija – Žaba skače u vodu, oslušni pljusak! [Tema: Zen]
Zen budizam i psihoanaliza – XXV dio Piše: D.T. Suzuki Književnost: haiku Pošto smo donekle sagledali vezu sumiye-slikarstva sa zenom, da nastavim sa svojim opaskama o duhu »Večne usamljenosti«. Koliko možemo oceniti, uticaj zena na slikarstvo Dalekog istoka bio je sveobuhvatan, budući da se nije ograničio na Japance; ono […]
Dosadna priča
Postali smo ono što nijesmo. Od toga nas podilaze žmarci. Trnci i mravci. Mala čuda od velikoga čuđenja. Okrugli vanjski astal, sunce nad nama, žagor prolaznog života. I noć koju ćemo sačekati u pričljivoj zasjedi. Prosvjetljenje kafanskih pokajnika. Loše skupocjeno vino koje nam otvara stari pogled na kobajagi novi svijet. […]
Čarls Bukovski
Svi ćemo umrijeti, svi, kakav cirkus! Samo to bi nas trebalo natjerati da volimo jedni druge, ali to ne činimo. Terorišemo jedni druge glupostima, pojede nas ništa.
Lopov [Tema: Čehov]
Otkucalo je dvanaest sati. Fjodor Stepanič navuče bundu i izađe u dvorište. Dočekala ga je noćna vlaga . .. Duvao je vlažan i hladan vetar, a iz mračnog neba rominjala je sitna kiša. Fjodor Stepanič prekorači polusrušenu ogradu i tiho se uputi niz ulicu. A ulica široka, pravi trg; u […]
Prije dolaska velike vode
Koliko nas još Šeta po kući sa olovkom i papirom u ruci, Ogrije jagodice prstiju, Kroz prozor traži neki znak nespavanja vani I kad otpije uvrh punu čašu nemira Zaspi čuvši ptice U četiri sata ujutru Blijedo žut, izgreban od trljanja lica zamišljenošću, Pun, živ, vjetar, Zabrinut kao da mora […]
Najveće dostignuće čoveka [Tema: Tesla]
Kada se dete rodi, njegova čula dolaze u kontakt sa spoljnim svetom. Talasi zvuka, toplote i svetlosti udaraju na njegovo slabo telo, njegova osetljiva nervna vlakna podrhtavaju, mišići se poslušno skupljaju i opuštaju: jedan udisaj, izdisaj i tim činom čudesna mala mašina, neshvatljivo delikatne i složene konstrukcije, kakve nema na […]
Duško Trifunović: Poezija kao sudbina
Piše: Muharem Bazdulj U “Nedeljniku” je prije nekog vremena objavljena anketa na temu “U čijoj ulici biste voljeli da živite”. Upamtio sam da je TV voditeljka Iva Gajić rekla kako bi voljela da živi u ulici Duška Trifunovića: “Oduvek sam obožavala pesme koje je Duško svojevremeno pisao. Mnogo godina kasnije […]
Istorijska epizoda [Tema: Harms]
N. Petrovu Ivan Ivanovič Susanjin (upravo ona istorijska ličnost, koja je svoj život dala za cara i kasnije bila opevana u Glinkinoj operi) navratio jednom u rusku krčmu, seo za sto, i zatražio krmenadlu. Dok je gazda pekao krmenadlu, Ivan Ivanovič je zubima zagrizao svoju bradu i zamislio se; imao […]

