Silvija je pušila i ja sam pušio, dok nijesmo krenuli, u stvari pušili smo i ovdje dok smo imali cigareta. Silvija je uvijek koristila upaljač, a ja šibice, jednom je duvao vjetar, bilo je strašno, a Silvija nije imala upaljač. Dao sam joj šibice ali nije uspjela, prvi, drugi, treći put, vjetar je bio suviše jak.
Ostalo je samo jedno palidrvce.
– Neću uspjeti – rekla mi je.
Uzeo sam šibicu, treba neke stvari znati, pripalio je i rukama zaštitio od vjetra. Silvija je zapalila cigaretu.
Ah kako je strašno kada vjetar duva, u jednom stripu sam pročitao rečenicu neko je rekao, jedna žena je rekla: duvaj, prokletniče, duvaj…
Došli smo ovdje i kada smo potrošili zalihe cigareta, prestali smo da pušimo.