(isječak iz rukopisa romana) Zašto pišem? Zašto sjedim satima i pišem i pišem i pišem, kad ne znam hoće li ikad iko pročitati svu ovu zbrku? Zašto sjedim i zurim u slova i rečenice koje teku iz mog srca kao iz nepresušnog vrela? Nadam li se da će se nekome […]
Author: Bash
Intertekstualnost Izgubljenih: Beketov dijalog sa Danteom, Lamartinom, Platonom i Volterom [Tema: Beket]
Početkom 20. veka mladi Beket je izjavio da mu je životna želja da nepomično sedi i čita Dantea. Ta ga želja ni u dubokoj starosti nije napustila pošto je decembra 1989. godine, pokraj uzglavlja na samrtnoj postelji, čuvao upravo Božanstvenu komediju. Prva reč Beketovog prvog objavljenog teksta bila je „Dante”, […]
Teofil Pančić – Nosorozi sa šeširima [Karpos – Alografije]
Izvod iz knjige TEŽE JE S KULTUROM (Ivan Čolović: Vesti iz kulture, Peščanik, Beograd 2008) I on savetuje Srbima da se okanu hamburgera i jedu domaće pljeskavice, ili, još bolje, zlatiborsku jagnjetinu, jer, kako on tvrdi, „za zlatiborsko jagnje, osim soli ne treba ništa“. Doduše, naš književnik je zaboravio da za […]
Nova razdoblja [Tema: Breht]
Nova razdoblja ne počinju najednom. Moj je djed živio već u novo vrijeme Moj će unuk živjeti još u staro. Novo meso jedu starim vilicama. Nisu posrijedi ni samohodna vozila Ni tenkovi Nisu posrijedi avioni nad našim krovovima Ni bombarderi. Sa novih antena čuli smo stare gluposti. Mudrost se širila […]
Magia sutra – I nema odlaska bez plaćanja računa [Tema: Hamvaš]
Magia sutra 54. Normalan čovek Ranije, u vezi s objašnjenjem 38. sutre, trebalo je poistovetiti normalnog čoveka s izvornom egzistencijom. Praslika izvorne egzistencije živi u čovekovoj životnoj mašti u obliku i biću normalnog čoveka. Ovo poistovećenje je onda trebalo načiniti zato kako bi se izvorna i cela egzistencija mogla odvojiti […]
Zagonetka – Gogolj [Tema: Gogolj]
(Jurij Man, Poetika N. V. Gogolja. Preveo Andrij Lavrik. Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 2017, str. 490) Naučne studije Jurija V. Mana (1929), počasnog profesora na Ruskom državnom univerzitetu za humanistiku (RGGU), akademika Ruske akademije nauka, jednog od autora uključenih u kembričko izdanje Dve hiljade vodećih naučnika dvadesetog veka […]
Neki vole poeziju [Tema: Šimborska]
Neki –ili ne svi.Čak ne većina već manjina svih.Ne računajući škole, gde se mora,i same pesnike,prema tome biće takvih dvojica na hiljadu. Vole –ali se takođe voli supa s makaronima,vole se komplimenti i plava boja,voli se stari šal,voli se da se gradi na svome,voli se da se miluje pas. Poeziju […]
Štefan Cvajg – Jučerašnji svet [Gradac – Alef 136]
Pred čitaocem su memoari Štefana Cvajga, pisca koji je kod ovdašnje čitalačke publike uvek izazivao interesovanje. Ovo delo intrigantno je na poseban način, jer Cvajg, pričajući istoriju svog života, ipak, i pored sveg nastojanja da bude inspirativan, zanimljiv, zabavan, silom prilika govori i o jednoj realnosti koja je prema njemu […]
Zimski plan [Tema: Hamvaš]
Ljudi okrenuti prema spolja neka računaju s prirodom svoga bića. Što znači, neka prime k znanju da ravnotežu svoje naravi mogu očuvati samo ako prikupe dovoljno spoljnih utisaka. Čovek okrenut prema unutra može godinama, sam sasvim dobro da živi između četiri gola zida. Dobija dovoljno podsticaja iznutra. Mi Evropejci smo […]
Logosnost physisa u Heraklitovoj filozofiji [Tema: Filozofija]
Logos i priroda (Physis) Pojam logosa je u Heraklitovoj filozofiji interpretiran višeznačno u zavisnosti od doba i filozofskog stajališta tumača, a uticaj tih interepretacija se oseća kako u različitim redakcijama Heraklitovih fragmenata, tako i u razvoju ontološke misli do današnjih dana. Krug, koji nam je hermeneutikom dosuđen pri pokušaju tumačenja […]

