Gaston Bašlar (1884-1962) je bio francuski filozof. Njegovi najvažniji radovi su iz oblasti poetike i filozofije nauke. Bio je na najvžanijim mestima u francuskoj Akademiji i uticao na brojne francuske filozofe između ostalih i na Mišel Fukoa, Luj Altisera i Žaka Deridu.
Neka davna davnina je u nama (…)
Kako je starodrevan naš intimni milenijum!(…)
Kad se temeljno sanja,neprekidno se započinje.
Gaston Bašlar (1884−1962) je bio francuski filozof. Njegovi najvažniji radovi su iz oblasti poetike i filozofije nauke. Bio je na najvažnijim mjestima u francuskoj Akademiji i uticao na brojne francuske filozofe između ostalih i na Mišel Fukoa, Luj Altisera i Žaka Deridu.
U ovom, svom posljednjem značajnom djelu, cijenjeni francuski filozof pruža izvanredne meditacije o odnosima između zamišljene svijesti i svijeta, postavljajući pojam sanjarenja kao svoju najdinamičniju referentnu tačku.
U svojoj ranijoj knjizi, „Poetika prostora“, Bašlar je razmatrao nekoliko vrsta „hvale vrijednog prostora“ pogodnih za tok poetskih slika. U „Poetici sanjarenja“ on razmatra apsolutno porijeklo te slike: jezik, seksualnost, djetinjstvo, kartezijanski ego i univerzum. Pristupajući psihologiji čuda sa fenomenološkog stanovišta, Bašlar pokazuje potencijal te svijesti. Tako on razlikuje ono što je samo fenomen opuštanja od one vrste sanjarenja koje „poezija stavlja na pravi put, na put širenja svijesti“.
„Kakvu nam samo dobrobit donose nove knjige. Volio bih da mi svakog dana s neba padaju pune košare knjiga koje iskazuju mladost slika. Jer, zar gore, na nebu, nije raj u obliku ogromne biblioteke? Ali nije dovolјno primiti, treba prihvatati. Zato nam savjetuju da ne čitamo suviše brzo, i da se čuvamo gutanja suviše krupnih komada. Kažu nam, „naslađujte se pjesmama stih po stih“. Ali jedan princip njima upravlјa. Treba, prije svega, imati želјu za jelom, pićem i čitanjem. Treba želјeti čitati mnogo, čitati još, čitati uvijek. Tako, od samog jutra, pred knjigama nagomilanim na mom stolu, ja bogu čitanja upućujem svoju molbu proždrlјivog čitaoca: „Podarite nam danas našu svakodnevnu glad“.
