Taj car Napoleon, gle
Novi je Cezar, vele
Okupljenoj četi zbori:
Tamo po’itajte
Ka gordoj gori;
Ne oklijevajte!
U zemlju ljudi nesalomnih.
Srca gvozdenijeh
Stijenja mračnih i nepojmnih
Ka’ vrata paklenijeh.
Čekaće vas s topovima
Hajducima i zmajevima.
Četovođe, dobro znajte!
U smrt hitate ;
Gorde klance zagledajte,
Zato stan’te !
Jer u grotlu gorskom
Topovi će se salomiti;
Sa litica strašnim praskom
Krši vas će sve zgromiti.
Crna Goro, Bogu mila!
Slobodna za vazda bila.
Ka snijeg
Na tvojim brdima
Gérard de Nerval, francuski književnik (1808 – 1855)
GERARD DE NERVAL je istaknuti pjesnik svoga vremena, pripovjedač i dramaturg francuskog romantizma. Bio je preteča Bodlera i Malarmea. Iz bogata, raznovrsna i zanimljiva opusa potrebno je istaknuti Nacionalne elegije i ciklus 12 muzikalnih soneta Himere, a od proznih radova Kćeri vatre, pripovijest Aureliju. Bio je Geteov suvremenik i izvrstan prevodilac Fausta i nekih drugih Geteovih ostvarenja na francuski jezik.
S obzirom da se u Nervalovoj uvodnoj pjesmi pominje Napoleon možda je ovdje zgodno za pomenuti da je i slavni Gete u svoje vrijeme imao jedan susret sa Napoleonom.
O tome susretu nešto više u nastavku:
GETE I NAPOLEON – SUSRET DIVOVA
Gete, veliki litararni čarobnjak, je imao jedan susret sa Napoleonom. Njihov razgovor je sve do danas ostao prekriven velom tajne. Johan Peter Ekerman je u svojoj knjizi „Razgovor sa Geteom“ pokušao razriješiti zagonetku. „Napoleon vam je označio mjesto u Verteru, koje, kad se strogo ispita, ne može da se održi, što ste mu i vi priznali. Volio bih da znam na koje je mjesto mislio,“ upita Ekerman velikog pjesnika.
„Pogodite“, reče Gete sa tajanstvenim osmjehom.
„E, sve mi se čini da je to ono mjesto gdje Lota šalje Verteru pištolje, a nije izustila Albertu ni riječi, niti mu saopćila svoje slutnje i bojazni.“
Vaše zapažanje je tačno. Ali da li je Napoleon mislio na to isto mjesto ili na neko drugo smatram da je dobro da ne odam – odgovorio je Gete.“
Dugogodišnji sekretar i prijatelj jednog od najvećih svjetskih pisaca, Johana Volfganga Getea – Johan Peter Ekerman u ovoj knjizi ispisuje svoje uspomene vezane za godine provedene uz genijalnog pisca. Ovi razgovori nisu samo dnevničke bilješke već autentičan i veoma osoben presjek evropske kulture i književnosti. Na preko petsto strana, sa tri registra i mnoštvom podataka i zapažanja, ova knjiga je neizostavna lektira za sve koji proučavaju klasičnu književnu baštinu.
MARKO RAGUŽ
Sarajevo, 11. 12. 2023.
