Predrag Matvejević
Mediteranski brevijar
V.B.Z., Zagreb, 2006.
Impresije
Slavna Matvejevićeva knjiga zapljuskuje nas mirisima i čudima Mediterana koji traje i pupolja u sukrvici našeg nasljeđa.
Pokatkad nas krasnopis ostavlja nasukane na pripeci neutažive čežnje i iznevjerenih očekivanja koju ova divovska tema nudi i razjaruje.
Na talasima krasnoga Mediterana, na njegovim čarnim žalima, otocima i hridima, zasuti slanim vjetrovima i galebovim kricima, osjemenjeni ikrom bujnoga života, tugujemo jer smo od mora uvijek očekivali više, jer smo uvijek patili posle povratka na stijenje, među gorštake.
Očekivali smo više i od ove knjige-lađe i u toj neugašenoj žudnji nešto je od njene ljepote.
Citati
-Gradili su ga sklad i mjera, geometrija i logika, zakon i poetika. Rušili su ga suparništvo i nesnošljivost, bezakonje i mržnja, nasilje i fanatizam.
-Mediteran je podizao spomenike vjeri i praznoverju, veličini i taštini.
-Na Mediteranu duh stari sporije od tijela.
-Mijeh vina, tovar drva, šaka soli, oka brašna, žlica ulja, zera papra, skrupul poštenja.
-Začini su se prevozili lađama i prenosili karavanama, najčešće s istoka prema zapadu, i s južnih obala prema sjevernima: papar, cimet, vanilija, šafran, anis, muškatov cvijet, indijski kari.
-Stara je Helada poznavala više od sedamdeset vrsta kruha dok su barbari, opsjedajući gradove na Mediteranu, kusali kašu i žvakali prženo zrnje.
-Više su znoja prolili oni koji su krčili vinograde, nego sužnji koji su podizali piramide.
-I sami su Grci tražili sebe u prošlim vremenima više nego u suvremenosti- nostalgija je prava Grčka riječ.
-Al Idrizijeve karte više nijesu pouzdane, ali su ostale lijepe. Bile su bez premca na srednjovjekovnom Mediteranu.
-Nacije koje se formiraju uzimaju kartu jednom kao ogledalo, drugi put kao program.
-Mjesta na kojima su podignuti samostani, manastiri ili tekije pomno su birana. Na uzvisinama su s kojih se vidi morska pučina, na rubu pustinje koja je slična pučini, na malim otocima ili još manjim otočićima- tamo gdje nebo izgleda bliže, vjera viša, molitva uzvišenija.
-Od antracitnog granita iz Jablanice na Neretvi, zvanog gabro, podignut je spomenik Njegošu na vrhu Lovćen planine.
-I banke su izum Bliskog Istoka i njegova trgovačkog duha: kao da je sve zlo i svako dobro došlo s tih strana Mediterana.
-Islam je bio u odnosu prema tržnici uviđavniji od kršćanstva. Po Novom zavjetu trgovci su istjerani iz hrama. U Kuranu, pak, Poslanik ide po tržnici i hranu na njoj uzima.
-Kamena juha stara je kao i bijeda Mediterana.
-Sunce juga prosvjetljuje duh, ali ponekad oduzima pamet.
-Demokratija, rođena na jugu, teže je na njemu rasla nego na sjeveru.
-Mediteran je rodio Evropu, dugo je bio veći i značajniji od nje, odavno više nije.
-Pesimizam se uvukao u povijest i u svako shvaćanje povijesti.
-Hrvatskim kraljevima i kneževima imena završavaju na slav i mir ( Tomislav, Zvonimir) što ne ide u prilog onima koji poriču slavensko podrijetlo Hrvata.
-Ožednjeli konji mučeničke srpske vojske u Prvom svjetskom ratu pohrlili su prema talasima da se napoje: zanjištali su okusivši slanu vodu. Ti su njiskovi možda simbolični- car Dušan je izašao na tri mora- Jadransko, Egejsko i Jonsko.
-Povijest svetionika na Mediteranu je povijest čežnje i samoće.
-Daj mi sreću i baci me u more (Safardi)
