“Knjiga o čoveku” je zbirka eseja Romana Ingardena (1893–1970), poljskog filozofa i jednog od najvažnijih fenomenologa, koja je objavljena neposredno nakon njegove smrti. U esejima se govori o čovekovoj prirodi, o temporalnosti njegove egzistencije i o slobodi govora iz fenomenološke perspektive. Među ovim esejima se po veličini, važnosti i po […]
Skorašnji članci
Paradoksi etike ili jesi li djelovao u skladu sa svojom željom?
Evo nas kod našeg poslednjeg razgovora. Kao zaključak ovih razgovora danaću vam predložiti nekoliko zapažanja, od kojih će neka biti konkluzivna, a neka iskustvena, sugestivna, naznačujući pri tom jasno da naš diskurs nije zaključen. Ukratko, nije lako naći medij kada treba zaključiti jednu temu koja je bitno ekscentrična. Recimo da […]
Film i književnost – Slobodan Vladušić
Gost 87. epizode serijala „Film i književnost“ u sklopu programske celine „Razgovori u Kući scenarija NB „Dr Dušan Radić“ je esejista, pisac, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, dr Slobodan Vladušić. Šta je novo Miloš Crnjanski uneo u srpsku književnost, romaneskni opus Slobodana Vladušića, omiljeni filmovi našeg gosta, […]
(Auto)biografije tijela [Tema: Autobiografija]
Što je to tijelo i tko sam ja u svome tijelu? Upravljam li ja njime ili ono upravlja mnome, a možda netko drugi upravlja i mnome i tijelom? Ovo su samo neka od pitanja koja nam se nameću čitajući romane Slavenke Drakulić. Citat Andree Zlatar iz knjige Rječnik tijela1, nudi […]
Toliko smo se voljeli – C’eravamo tanto amati [Tema: Evropski film]
Italija, 1974, boja, c/b, 125 min, Dean Cinematografica, r.: Ettore Scola, sc.: Age, Furio Scarpelli, E. Scola, df.: Claudio Cirilo, glazba: Armando Trovaioli, ul.: Nino Manfredi (Antonio), Vittorio Gassman (Gianni), Stefano Satto Flores (Nicola), Stefania Sandrelli (Luciana), Giovanni Ralli (Elide Catenacci), Aldo Fabrizi (Romolo Catenacci). Trojica bivših partizana, Antonio, Gianni […]
D. H. Lorens – Kćerka trgovca konjima [Reč i misao – 508]
Delo kontroverznog engleskog pisca D. H. Lorensa istražuje ljudsku prirodu kroz eksplicitne seksualne opise i intenzivne psihološke dijaloge. Lorensova kratka proza često odražava njegova mračna iskustva odrastanja u radikalnoj i industrijskoj Engleskoj. Prvi svetski rat je takođe snažno uticao na Lorensa. Kroz veći deo svog dela, on koristi stalni simbolički […]
Rječnik popularnih besmislica (20) – Prilagođavanje radijacijom, Proleterijat, Publika
Engleski filozofi tradicionalno su neskloni kontinentalnim filozofskim “muljažama”. U satiričnom Rječniku popularnih besmislica muško-ženski filozofski par pokušava ismijati neke od najpoznatijih postmodernističkih zamisli i osoba Prilagođavanje radijacijom Koncept koji označava evoluciju različitih vrsta iz jednoga evolucijskog soja. Ideja je u tome da uzmete, na primjer, zebu sa Galapagosa, raznesete ju […]
Ne baš ćutljiva, ali niti pretjerano razgovorljiva zagonetka – Kafka [Tema: Kafka]
Među precima što ih Kafka ima u antici, jevrejskim i kineskim koje ćemo još sresti, ne smijemo zaboraviti ovog grčkog pretka. Jer Odisej se nalazi na pragu koji odvaja mit od bajke. Razum i lukavstvo unijeli su varke u mit; njegove sile prestaju biti nesavladljive. Bajka je predanje o pobjedi […]
vetar umre vi umreše mi umremo [Tema: Barouz]
Pod mutnim mesecom i mutnim zvezdama prošetao sam do čistine nad morem gde sam vodio ljubav s jednom devojkom pre neku noć. Ona nije mogla znati da je njen romantični sredovečni ljubavnik zapravo nasukani pederast koji je osećao popriličan napor u ispunjavanju svoje uloge muškarca. Bolje išta nego ništa je […]
„Pasaži“ u Frankenštajnu Meri Šeli – Ka feminističkoj figuri čovečanstva
U radu se pozivam na nekoliko različitih poimanja ideje „pasaža“ u Frankenštajnu Meri Šeli s namerom da uporedim mušku i žensku kreativnost u pogledu konvencija, ideala i praksi. Želim da postavim pitanje da li delo Meri Šeli kao ženskog pisca otvara put feminističkoj figuri čovečanstva koja se razmatra u ogledu […]

