Jasan Pogled
О LJUDSKIM ELEMENTIMA Nisu samo formalni problemi о kojima treba voditi računa kad se pišu prikazi iz oblasti lijepih umjetnosti. Riječ je prije svega о „ljudskom”, što se pojavljuje u umjetnosti. Bez toga neposrednog i iskrenog nečeg što se zove „ljudsko”, umjetnost bila bi besmislena igrarija „čistih slikarskih vrijednosti”, tog […]
Malo poznati i teško pronalaziv vodič pravo je otkrovenje i ulaznica u čaroban i nesvakidašnji svet Venecije. Kada se pomisli na Veneciju odmah se nižu slike kanala, gondola, Trga Svetog Marka ili crkve Santa Marija dela Salute. Milionima turista koji se svake godine slivaju u ovaj grad nude se stereotipni […]
Piše: Žan Lakrijer Lako je pojmiti da su ta zmijovita kosmologija, ta uloga pridata zmiji kao tvorcu, inicijatoru, defloratoru, nalazile izraz i u obrednim običajima tih sekti. Sveti Epifanije opisuje upravo jedan ofilatrijski obred, koji su, izgleda, vršili ofiti, a evo kako se on odvijao. U sredinu odaje za inicijaciju […]
Fjodor Mihajlovič Dostojevski bio je opterećen bolešću od koje su patili, kako se pretpostavlja, Herkul, Ajakas, Empedokle, Marko Sirakuski, Sokrat, Julije Cezar, Livije Druz, Savle, Sveti Jovan, Muhamed, Magbet, Karlo Veliki, Petrarka, Dante, Rišelje, Kromvel, Petar Veliki, Napoleon i drugi. To je epilepsija. Epilepsija Dostojevskog mogla je proisteći kako iz […]
Tvoje grudi su kao. Tvoja bedra i tvoja hrabrost. Nikad nisam pomislio. Negdje tamo mora postojati. Moguće je. Ljeto nema ništa. Čak ni proljeće nema. Tvoja stopala su. Okrutno je da. Moja odbrana je. Ljeto sigurno ne. Tvoja. I tvoja. Kad bi. Negdje tamo mora. Ali to. I to. Dovoljno […]
Knjiga dana Narodne biblioteke Srbije Miloš Jovanović: Identitet-religioznost-seksualnost Problem identiteta religioznih LG BT osoba u Srbiji Homoseksualci su sada emancipovaniji u pravnom i političkom smislu (zakonski okvir, udruženja, aktivizam); ali su istovremeno ugroženiji u sferi građanskog društva, jer su vidljiviji i, kako se to često kaže, „nacrtana im je meta […]
Tekst što ga je Dragan M. Jeremić objavio u Književnim novinama (od 1. decembra 1976), pod naslovom Niski udarci tuđom rukom, pojavio se kao (preuranjena) novogodišnja čestitka beogradske književne cosa nostre i kao ferman u kojem me glavom i bradom sâm književnički šef opominje na čaršijski red: da ne […]
Evropu tog vremena nalazimo i u nazivima kitova, koje narodi upotrebljavaju, da, kao u šali, istaknu prezir, jedno prema drugom. Blaeu kaže da se kitovi zovu: Kitorusi, Walrussen. Za morževe kaže da ih Rusi tako zovu, a Englezi ih zovu konji, morski. See-faerden. Francuzi te životinje zovu, morske, krave. See-koeyen. […]
Gledah srebrn, snežno-beo lasta roj i njihov let dok ih blistav vetar vreo nosi niz dalek svet. Gledah: detao šareni, kolibri i papagaj lete kroz gaj opčinjeni, kroz tusferijanski raj. Gledah: krupan gavran snuje, crne čavke gledah ja, a pod njima gmižu guje preko začaranog tla. Opet bele laste gledam, […]
Nekima dalekima to je beskonačno otegnuta sijesta. Onima što provode sparuškane užegle dane u lažnoj hladovini sombrera. I ne razmišljaju ni o čemu onako ošamućeni zunzaranjem debelih muva i mršavih dana. Nama je to – živa dosada. Ako smo poetski nadahnuti onda je to – dosada živa. I nema veze […]