Iza svakog ćoška nešto vreba. Za mučne oblake sunce je samo, bez ikog. Pod svodom se kuva podvala čovjeku. U šumama pogrom je ptica, u rijekama sagorijevaju rakovi. Matice kolju trutove. Crnce su na žaru pržili bijeli mesožderi. Svakoga dana sa nekog živog mjehura peruška otpadne. U žilama ruke tope […]
Skorašnji članci
Kapi – Oko mu na tavanskoj rupi
Oko mu na tavanskoj rupi. Crn je od čađi. Kad dolje škrinu vrata, žile mu zabruje. Gleda joj tjeme. Vidi joj obla koljena. Ponekad i nadošle dojke. Bljesnu mu njena bedra. Čuje vrcavi smijeh i čagrljanje šoljica. A nikako da siđe. Kako dolje? Kad je godinama mrtav. […]
Priče o Silviji – Jednom sam htio da vodim ljubav sa Silvijom
Jednom sam htio da vodim ljubav sa Silvijom Jednom sam htio da vodim ljubav sa Silvijom a nijesam je poznavao, nijesam znao ni njeno ime, i bio sam pijan, i naduvan i sve što se moglo biti u tom vremenu, u toj zemlji, i pričao sam joj i pričao i […]
Svaki bol, svaka tuga su – beskrajni [Tema: Sioran]
Onaj ko bi, kroz imaginaciju punu sažaljena, uspeo da registruje svekolike patnje, da se potvrdi kao savremenik svih muka i svih zebnji datog trenutka, bio bi – pod pretpostavkom da bi se takvo biće moglo naći – monstrum ljubavi i najveća žrtva u istoriji srca. Ali takvu nemogućnost ne vredi […]
Zamak [Tema: Imaginarna mjesta]
Bezimena tvrđava koja pripada Grofu od Vestvesta, negdje u Boemiji. Sastoji se od ogromne gomile dvospratnih kuća i nekoliko niskih kućica podignutih jedna uz drugu. Posjetioci kojima nije skrenuta pažnja da je ovo zdanje zapravo zamak, pretpostavljaće da se radi o malom gradu. Zamak ima jedan jedini toranj, okrugao i […]
Kapi – Kratkovid, trapav i nesiguran
Kratkovid, trapav i nesiguran, ne nosi naočare, jer voli da sluti njihova lica. Sve su mu ljepotice i sve ga gledaju. Jedna mu, konačno, prilazi. Lice joj je sasvim obično, neopisivo. Konačno. Kao štambilj. Lice smrti.
Poslednji dani Čarlsa Bukovskog [Tema: Bukovski]
Danas dobio korekture nove knjige. Poezija. Martin kaže da izlazi na oko 350 stranica. Mislim da se pesme drže. Stoje. Ja sam stari voz koji purnja prugom. Trebalo mi je dva-tri sata da ih pročitam. Izvežban sam u tome. Redovi slobodno teku i govore ono o čemu želim da govore. […]
Biciklisti [Tema: Sioran]; [Tema: Bukovski]
Ispred, dobrano odmakao, na bicikletu (zvanom hitlerovka) Sioran.Očigledno zdrav, reklo bi se u dobroj kondiciji, suzdržano bijesan. Neprestano gunđa i to mu oduzima snagu. Njegove mrmljajuće riječi poklopljene su škripom starog velosipeda. – Bože,kojim užadima da se popnem ka Tebi, da o Tvoju ravnodušnost razbijem tijelo i dušu… Steže ga […]
Vladislav Bajac – Hamam Balkanija
IMPRESIJA – Dobile su ovom plemenitom knjigom slavne Mimarove i Sokolovićeve zadužbine ukrasni ornament i majstorsku pozlatu od vaskrslog poštovanja i divljenja. – Andrićevski je sazdao majstor Bajac sopstvenu zadužbinu i uvrstio sebe u red kalfi obesmrćenih neimara. – Uglačana, precizno srezana i stamena kao kocka granita, ova knjiga postade […]
Žena koja čeka [Tema: Imaginarna mjesta]
Planina sjeverno od Hsinhsiena, u Vuačangu, Kina, koja veoma podsjeća na ženu. Istorija kaže da je u drevna vremena jedan oženjeni vojnik bio poslat od strane Cara da se bori daleko od svoje kuće. Njegova odana žena, vodeći sa sobom njihovo malo dijete, otpratila ga je do podnožja ove planine […]