Platon / Aristotel / Avgustin / Đordano Bruno/ Dekart / Paskal / Lajbnic / Kant / Fihte / Hegel / Šeling / Šopenhauer / Kjerkegor / Marks / Niče/ Huserl / Vitgenštajn / Sartr / Fuko
Peter Sloterdajk ima istančano oko za istoriju zapadne misli i u „Filozofskim temperamentima“ pronicljivo i – kako samo on to ume – slikovito iščitava i dočarava živote i ideje uticajnijih svetskih intelektualaca. U 19 diskurzivnih vinjeta koje su prepune kako živopisnih opisa ličnosti tako i uzornih teorijskih analiza, Sloterdajkova knjiga, koja nudi nesvakidašnji čitalački doživljaj, razvoj filozofskog mišljenja ne izlaže tako što gomila podatke o važnim knjigama i nepobitnim dokazima, već kao neprestanu, duboko ličnu borbu s različitim misaonim i duhovnim kretanjima, borbu ispunjenu koliko mnogobrojnim zamkama i stranputicama, toliko i izvanrednim intelektualnim otkrićima.
Sloterdajk uranja u delo ovih filozofa i istražuje istorijski kontekst njihovih života. Primera radi, na provokativan način dovodi u vezu Platona i šamanizam, a Marksa povezuje s gnosticizmom, i time – svojim savršenim retoričkim stilom – razotkriva kako one suštinske spoljašnje uticaje koji su oblikovali rad mišljenja tih filozofa tako i sve ono oduševljenje i čuđenje koje je izazivala (i još uvek izaziva) primena njihovih misaonih dostignuća u stvarnom svetu života. Sloterdajk pod filozofskim „temperamentom“ podrazumeva svojevrsni i neponovljivi kreativni susret između jednog konkretnog duha i najrazličitijeg kulturnog polja. Upravo iz takvog retkog – i utoliko dragocenijeg – susreta nastala su, s jedne strane, jedinstvena misaona dostignuća devetnaestorice filozofa dok, s druge strane, taj susret istovremeno artikuliše i otelovljuje onu naročitu dinamiku Duha koja je u filozofiji kao celini uvek na delu.
Peter Sloterdajk (rođen 1947. godine), nemački filozof i teoretičar kulture, profesor filozofije i teorije medija na Univerzitetu umetnosti i dizajna u Karlsrueu. Objavio je preko trideset knjiga, među kojima su najpoznatije Kritika ciničkog uma i trilogija Sfere. U knjizi Filozofski temperamenti (objavljenoj u Nemačkoj 2009. god.) Sloterdajk potvrđuje svoju reputaciju jednog od najbriljantijih živih stilista teorijske literature
Tekst o knjizi za hrvatsko izdanje
Nazvavši knjigu “Filozofski temperamenti”, Sloterdijk je htio naglasiti da je tu riječ o portretima filozofa, dakle, autor ne ispisuje povijest filozofije, nego daje prikaz posebnosti mišljenja koje je uvijek vezano i uz osobu. Očito je kako naslov ovdje ponuđene zbirke aludira na poznatu Fichteovu rečenicu: to kakvu ćemo filozofiju izabrati ovisi o tomu kakvi smo ljudi.
Peter Sloterdijk u ovom djelu slika filozofske temperamente od antike do dvadesetoga stoljeća (riječ je o Platonu, Aristotelu, Augustinu, Brunu, Descartesu, Pascalu, Leibnizu, Kantu, Fichteu, Hegelu, Schellingu, Schopenhaueru, Kierkegaardu, Marxu, Nietzscheu, Husserlu, Wittgensteinu, Sartreu i Foucaultu), otvarajući time novi pristup majstorima mišljenja na Zapadu. Njegove sjajne zdravice savršen su način stvaranja ovisnosti o filozofiji.
“Skupljanjem uredničkih predgovora uz pojedine tomove u knjižicu koja vam je u rukama nastao je učinak koji nije dio izvorne namjere: i samoga me je iznenadilo da ovdje povezane vinjete o pojedinim misliocima predstavljaju nešto poput smislenog agregata – ne povijest filozofije, ali ipak galeriju prikaza karaktera i intelektualnih portreta koji pokazuju koliko je Nietzsche bio u pravu kada je zabilježio kako su svi filozofijski sustavi uvijek bili i nezapaženi memoari i ispovijedi njihovih autora. Ne može se poreći da je izbor autora opterećen neizbježnim faktorom nepravednosti. Nastojeći izbjeći proizvoljnost dospio sam negdje u sredinu između nužnosti i samovolje.
Očito je kako naslov ovdje ponuđene zbirke aludira na poznatu Fichteovu rečenicu: to kakvu ćemo filozofiju izabrati ovisi o tomu kakvi smo ljudi. Time je želio reći: pokorne se duše odlučuju za naturalistički sustav koji opravdava njihovu servilnost, dok ljudi ponosita usmjerenja posežu za sustavom slobode. To je zapažanje danas podjednako valjano kao i nekada. Nadam se da sam kratkim analizama koje slijede pokazao kako je raspon filozofskih temperamenata mnogo širi od tipologijske suprotstavljenosti kukavnih i ponosnih subjekata. Širok je poput logosom osvijetljene duše o kojoj Heraklit govori da je nemoguće doprijeti do njezinih granica.”
(izvadak iz knjige)
“Riječ je o povijesti filozofije koja je zaoštrena, ispovjedna, osobna. Dakle, o nečemu što nedostaje.”
Süddeutsche Zeitung
***
Peter Sloterdijk (1947.), cijenjeni njemački filozof, rektor je Visoke škole za oblikovanje u Karlsruheu, gdje je bio profesor filozofije i teorije medija. Sloterdijk, moderator emisije Filozofski kvartet na njemačkoj javnoj televiziji (zajedno s Rüdigerom Safranskim), 2001. godine dobio je Nagradu „Christian-Kellerer” za budućnost filozofske misli, a 2005. godine prima Nagradu “Sigmund Freud” za znanstvenu prozu. Napisao je više knjiga, među kojima su Kritika ciničnog uma, Sfere I-III, Srdžba i vrijeme, Mistična svjetska književnost, Doći na svijet, dospjeti u jezik itd.
https://mvinfo.hr/knjiga/7479/filozofski-temperamenti-od-platona-do-foucaulta
