Sudeći po bliskim osobama, Hektor Pereda imao je dve izrazite vrline: bio je brižan i nežan otac i nedodirljiv i dokazano čestit advokat, u državi i vremenu u kojima čestitost baš i nije bila na ceni. Primer za prvo dala su njegova deca, Beba i Buba Pereda, koja su srećno […]
Skorašnji članci
Borhes i detektivski žanr [Tema: Borhes]
Detektivska priča na tlu Latinske Amerike prolazi kroz iste modifikacije kao i ona u Evropi i SAD-u šireći se ovim prostorom četrdesetih godina prošlog veka. U početku preovladavaju takozvani armchair („sedeći“) detektivi, stilski i jezički evropeizovani, čije su avanture prevashodno vezane za politički ambivalentni kontekst. Ipak, osim na principima klasične […]
Adonide – Vrijednost života
Salvador Dalì, slavni španjolski slikar, napisao je da ga ništa ne može toliko uzbuditi kao prizor vagona trećega razreda puna radnika, poginulih u željezničkoj nesreći. Što ne znači da je on bio ravnodušan prema smrti, duboko ga je pogodila na primjer smrt njegovog prijatelja, princa Mdinavija, u cestovnoj nezgodi. Dalì […]
Nazim Hikmet – Pismo Davidu Ojstrahu [Tema: Antologija svjetske poezije]
Nastupali ste u Istanbulu. Ona je bila na vašem koncertu. Učinili ste srećnom nesrećnu ženu. Njene oči su gledale vaše prste kao dva zelena lista kad streme kiši. U pismu (ona mi piše): Slušajući, zaboravila sam na sve. Ali ona nema šta da zaboravi osim tuge. Plakala sam – piše […]
Anatomija ljepote riječi [Tema: Kiš]
Jezikoslovac kad fizički odloži pročitana djela Danila Kiša, osjeti snažnu potrebu da s lingvističkog aspekta, gotovo anatomski, promatra, analizira, svako njegovo djelo da bi došao do onog što nazivamo korijenom — osnovnim zrnom. Brzo i dosta lako čitaoca okupira snaga riječi u gorčini surovih realija. Eho te gorčine, gorčine ispod […]
Zbog čega su ljudi nesrećni [Tema: Rasel]
Mislim da bih mogao da se otisnem i živim sa životinjama, One su tako blage i samodovoljne; Stojim tako i posmatram ih dugo i dugo. One se ne preznojavaju i ne vajkaju zbog svoga stanja, One ne leže budne u mraku i ne nariču nad svojim gresima, One mi nisu […]
Sumrak bogova i detronizacija boga Zevsa
Između galebova i mora – ostrvo sv. Stefan U časovima bezvremena (pijuckajući Ramazzoti bez leda) duže od bitke na Maratonu, pričao sam joj o Hemingvejevom kafeu Haris u Veneciji, amajlijama Hanibalovih slonova, tajnim ljubavima na crnogorskom dvoru, pjesmama Sen Džon Persa, pobuni Čomskog, nimfi školjki sa platna Željka Đurovića, svojim […]
Bog u birtiji – Džeparoš
Oni što iz očiju kradu- nijesu to. Ni oni što bi ukrali i ono što je za nebo svezano. Teško je danas pronaći džeparoša među čovjekolikima. A lopovčina-samo toliko. Tek lopina-kao muva na omorini. Džeparoš-nije ta fela. Lopovčići avanzovali u lopove. Lopovi-u lopine. A lopine- u državnike. Ili makar- čuvare […]
Fenomen Rembo [Tema: Rembo]
Osvrnuvši se na izdanje izabranih pjesama Sylvije Plath iz 1995., pokojni je Hrvoje Pejaković naveo da je „jedna od društvenih funkcija legendi što se pletu oko pojedinih pisaca zacijelo i pripitomljavanje njihove iznimnosti“. Zasigurno, legende što se ispletu oko pojedinog autora i njegovoga životopisa mogu uvelike kompromitirati pristup djelu. Posebno […]
Svi napori meditacije jesu sredstvo za upoznavanje svesti u njenoj čistoti – Izreke o jogi (24)
Četvrto pitanje: Molimo objasnite da li je svest takođe jedna od modifikacija uma. Ne, svest nije deo uma. Ona teče kroz um, ali ona nije deo uma. To je baš kao ova sijalica – elektricitet teče kroz nju, ali elektricitet nije deo sijalice. Ako razbijete sijalicu, vi niste slomili elektricitet. […]

