Notes

Vladimir Solovjov – Tri razgovora o ratu, progresu i kraju svetske istorije [Knjiga dana]

250px-v-solovyov

Knjiga dana Narodne biblioteke Srbije

„Vladimir Solovjov napisao je „Tri razgovora” krajem 1899. godine i objavio ih početkom 1900. godine pred samu smrt, zatvarajući tom knjigom svoju književnu delatnost, veoma plodnu, bez obzira na to što je živeo samo 47 godina”, napisao je Česlav Miloš. Solovjov je objasnio da su tri dela knjige data u formi razgovora starog Generala, Političara, Gospodina Z., Kneza i jedne Gospođe, ukazivanjem na krajnje ispoljavanje zla u istoriji, njegovog kratkog trijumfa i konačnog pada, a da treći razgovor predstavlja neprekinuto čitanje „Kratke povesti o Antihristu”, iz rukopisa monaha Pansofija.

Česlav Miloš podsetio je na to da je Solovjov u istorijskom procesu video skrivenu logiku i moralni smisao i da je hrišćanstvo tačka u kojoj se sastaju sve niti istorije. Zbog toga je Solovjov prirodno težio unijatstvu, objedinjenju pravoslavlja, katoličanstva i protestantizma, što je još onda video kao najbolji izlaz za Evropu. Miloš vidi mnogo toga proročkog u ovom delu Solovjova, samim tim što sva moć dvadesetog veka u navodnom spisu preminulog monaha Pansofija pripada narodima Azije, Japana i Kine. Takođe, Česlav Miloš napominje da je ovim delom Solovjov polemisao sa Tolstojem, zbog toga što je „krotki Knez” (u trećem razgovoru) u stvari tolstojevac i pobornik jedne prirodne religije lišene tragizma, preteča Antihrista. Antihrist Solovjova nije izvorno zlo koje guta sve pred sobom, on je natčovek 21. veka, fin, etičan, inteligentan, pobornik pravednog društvenog uređenja i jevanđeoskih zapovesti.

„I podvucimo to, on ne zna da je Antihrist. Natčovek veruje da deluje iz ljubavi prema ljudima, ali u suštini voli samo sebe, to jest čini velika dela da bi u sopstvenim očima uzveličao sebe”, piše Miloš.

U poslednjim vremenima, put ka sveopštoj sreći i blagostanju je u stvari jednoumlje, nesloboda miliona sledbenika cara Zemaljskih naroda, onoga koji je nalik na Velikog inkvizitora Dostojevskog, čija prestonica je iz Rima preneta u Jerusalim. Na kraju istorije, pobunjeni Jevreji i hrišćani ustaju protiv lažnog Mesije, a Hrist silazi sa neba…

tri-razgovora-vladimir-solovjov_slika_xl_42065557

Ostavite komentar:

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.