Gost 39. epizode dokumentarne serije „Film i književnost“ u sklopu programske celine „Razgovori u Kući scenarija“ Narodne biblioteke „Dr Dušan Radić“ je Savo Stijepović, značajni savremeni srpski pisac. Romaneskni opus Sava Stijepovića, temati časopisa „Gradac“ o Džimu Morisonu, Džeku Keruaku i panku koje je priredio naš gost, filmovi i knjige […]
Skorašnji članci
Čičikovljevi doživljaji (7) [Tema: Bulgakov]
7 Tek tada svi su došli sebi. Pojurili su da pronađu anketni list. Nema ga. U delovodniku – nema. U ormanu – nema. Pitaju arhivistkinju. – Otkud ja znam? Pitajte Ivana Grigorjiča. Pitaju Ivana Grigorjiča: – Gde je? – To nije moj posao. Pitajte sekretara i tako dalje i tako […]
Bliskost
Grlio bih stub ili sjenkuI isto bi mi biloKao da si tu Žao mi je što nemam ninačina ni pravaDa budem dijeteZa kojim sad mi vapisvaka kost Ne bi bilo loše smanjitiseIzgubiti se u širokomhodnikuU strmoglavom dvorištupasti na tjemeIzgubiti svijest Neko bi me podigao iponioVikao na mene i plakaoA ja […]
Kišova estetika i poetika (14) – Put u Haanan — zemlju obećanu [Tema: Kiš]
Priča „Crvene marke s likom Lenjina”, ispisana na sâmom kraju Enciklopedije predstavlja piščevu zrelo oblikovanu književnu filozofiju, neku vrstu književnog zavještanja. Magistralna tema smrti, eros i tanatos, dakle ljubav, smrt i umjetnost u centru su Kišovih interesovanja. Priča o ljubavi i smrti poslužiće za pretresanje smisla umjetnosti. Umjetnost je subjektivno […]
Pisati zazorno
Pisati zazorno: Freud, Cixous, Derrida – prvi dio 1. UVOD U čuvenome tekstu Zazor1 (Das Unheimliche, 1919) Freud se upustio u raspravu o estetici proturječnoga, odbojnoga i mučnoga (2010: 9), dotičući se ne samo margine estetike, već i marginalnoga u dotadašnjoj psihoanalizi. Uzimajući u obzir značaj toga teksta za psihoanalizu, […]
Ako u ljudskom životu pronađeš nešto što je bolje od pravičnosti [Tema: Marko Aurelije]
6. Ako u ljudskom životu pronađeš nešto što je bolje od pravičnosti, istine, samosavlađivanja i muževnosti, jednom rečju, od svega onoga što tvoju dušu čini zadovoljnu samom sobom — ukoliko se to odnosi na stvari u kojima ti ona dozvoljava da radiš po svome razumu — a ukoliko se tiče […]
Kontroverzni umetnik [Velikani filma – Pazolini]
Sanjar Đoto u Pazolinijevom Dekameronu – prvi deo Film Dekameron (Il Decameron, 1971), snimljen prema istoimenoj Bokačovoj (Giovanni Boccaccio) zbirci novela, predstavlja prvi deo Trilogije života (La Triologia della vita); druga dva filma iz trilogije su Kenterberijske priče (I racconti di Canterbury, 1972) i Cvet hiljadu i jedne noći (Il […]
Svet Ingmara Bergmana [Velikani filma – Bergman]
ISTORIJA POČINJE KADA ČOVEK POSTAJE ZAO… Bard svetskog filma, Šveđanin, Ingmar Bergman, čovek iza koga stoji gotovo šest decenija filmskog, pozorišnog i književnog stvaralaštva čini uz italijanskog režisera Michelangela Antonionia egzemplarni slučaj u opisu bolesti 20.veka: usamljenost, nemogućnost komuniciranja, egzistencijalna teskoba i opšte otuđenje čoveka poistovećeni su i uzdignuti […]
Hej ti
Mi smo bodež u oku, kamenčić u cipeli, vihor u ušima, metastazirajući lišaj na leđima. Mi smo reinkarnacija drevnih Hiksa, ratni poklič Sijuksa, Zagorov tomahavk u ruci disidenta. Mi smo vibracije u noći, trzaji u snu, znoj na čelu kada se nađemo licem u lice sa nepoznatim. Mi smo poštari, […]
Ceremonija – La cérémonie [Velikani filma – Šabrol]
Ceremonija (1955) La cérémonie, igrani, 1995. REŽIJA: Claude Chabrol ULOGE: Isabelle Huppert (Jeanne), Sandrine Bonnaire (Sophie), Jean-Pierre Cassel (Georges Lelievre), Jacqueline Bisset (Catherine Lelievre) SCENARIJ: Claude Chabrol, Caroline Eliacheff (prema romanu Ruth Rendell) FOTOGRAFIJA: Bernard Zitzermann SADRŽAJ: Sophie je mlada sluškinja u kući obitelji Lelievre, pripadnika više klase. Iako im se […]

